Tisak za početnike
Zasigurno ste se već sreli sa slučajem da skinete sliku sa interneta, printate ju i ona ispadne mutna, ili rad koji ste napravili u Photoshopu ispadne mutan ili su boje bile neprirodne. U ovom postu ću u kratkim smjernicama napisati na što trebate pripaziti prilikom pripreme za tisak i što trebate znati.
Raster i vektor
Postoje 2 vrste datoteka koje mogu biti u tisku. Raster je datoteka koja se sastoji isključivo od piksela i njezinim uvećavanjem dolazi do takozvane pikselizacije ili mutne slike, ukoliko gustoća piksela nije dovoljna, zato je potrebno podesiti DPI (slijedeća smjernica). U raster datoteke spadaju JPG, PNG, TIFF i većina drugih formata koji izlaze iz Adobe Photoshopa. Važno je napomenuti da ukoliko radite u Photoshopu, najbolje bi bilo da napravite export datoteke u PDF ili TIFF kako bi se sačuvalo što više informacija.
Vektor je datoteka bazirana na matematičkim formulama, te uvećavanjem takve datoteke ne dolazi do gubitka na kvaliteti, a prema tome je i pogodnija za tisak. Adobe Illustrator je najrašireniji program za vektorsku grafiku. Vrlo bitno kod pripreme za tisak u AI je da na svim svojem tekstu napravite “outline” kako kasnije u tiskari nebi bilo problema jer nemaju fontove koje ste vi koristili.
Naposljetku, kod masovnog tiska za format se dogovarate sa tiskarom, te će Vam oni dati neke smjernice kakvu datoteku trebaju, no većinom će to biti vektor.
DPI postavke
DPI znači dots per inch, a označava količinu točki (ili piksela) kod tiska u jednom inču. Ukoliko radite u rasterskom programu kao što je Photoshop, budući da on ne uvećava grafiku vektorskim formulama, vrlo je bitno namjestiti datoteku na 300dpi, što je najčešće korišten format u tisku danas, kako bi se dobila dovoljna gustoća za tisak. Za potrebe weba koristi se 72dpi, zato slike koje isprintate sa interneta ispadaju mutno. Ukoliko radite neki jumbo plakat, dovoljno je i manje dpi-a zbog tog jer se taj plakat gleda iz daljine, a s daljine se ta gustoća ne primjećuje.
CMYK sustav boja
Kod tiska jednostavno nije moguće postići toliko bogatstvo boja kao što je na monitoru koji koristi RGB sustav, pa je potrebno datoteke imati u CMYK-u.
CMYK dolazi od Cyan (plavkasta, tirkizna) Magneta (rozkasta), Yellow (žuta) i Key (ključ), što znači da su kod tiska Cyan Magneta i Yellow uvijek oko Key(ključa koji služi za tamnjenje boja i dobivanje crne). Ukoliko povećate mikroskopom ili povećalom neke novine ili časopis, uvijek možete vidjeti sitne CMYK krugove. To se naziva halftone i rezultat je nizanja tih sitnih CMYK kružića jednog na drugog radi dobivanja kompletne slike/sadržaja.
Ukoliko kod masovnog tiska trebate baš specifičnu boju, to se naziva spot colors i dobivaju se ručnim mješanjem, te samim time tisak postaje skuplji. Kao pomoć kod toga, postoji paleta boja tvrtke Pantone koja u cijelom svijetu ima potpuno iste nijanse boja pod određenim kodovima, te tako olakšava odabir istih nijansa i omogućava konstantnost boja kod masovnog tiska.
Linije rezanja i sigurne linije
Ukoliko radite pripremu posjetnica ili nekog materijala koji će se printati u velikim količinama, a ne postoji određeni format papira upravo za to, kao što su naprimjer posjetnice, potrebno je odrediti linije rezanja, linije koje okružuju sadržaj (bleed lines) i takozvane sigurne linije, unutar kojih se treba nalaziti sav sadržaj i izvan kojih se to rezanje i radi. Evo kako to izgleda na primjeru posjetnice:
Ovo bi bila neka osnovna teorija pripreme za tisak, nadam se da će nekome pomoći da više nema mutne printeve i uvijek ima sjajne boje :D.