Klasik dizajna: Macintosh ikone iz 1984.
Interakcija s računalom putem grafičkog korisničkog sučelja danas je toliko prirodna da imamo osjećaj da je oduvijek tu. Pročitajte kako je došlo do razvoja GUI (grafičkih korisničkih sučelja), tko je dizajnerica koja stoji iza Mac ikona koje su približile računalo običnom korisniku.
Povijest grafičkih sučelja počinje 1968. kada je tim znanstvenika s američkog sveučilišta Stanford, predvođen Douglas C. Engelbartom, predstavio NLS sustav, prvi koji je koristio miš, pokazivač, hiperlinkove i prozore. Razvoj se nastavio u Xeroxovom istraživačkom centru koji uvodi WIMP paradigmu (windows, icons, menus, pointers) koja postaje temelj današnjih sučelja.
Tijekom svog posjeta Xeroxu 1979. godine, 24 godišnji Steve Jobs uvjerio se da GUI (graphical user interface) predstavlja budućnost korištenja računala. GUI tehnologiju koju je vidio odmah je licencirao u zamjenu za nekolicinu Appleovih dionica. Xeroxovo uvođenje GUI-a završilo je neslavno, budući da su sve resurse uložili u razvoj Star radne stanice, koja se pokazala kao komercijalni promašaj zbog loših performansi ali i vrtoglave cijene od 75000$.
(Macintosh ikone, 1984.)
Jobs i ostatak Mac tima prepoznali su vrijednost tada još nedovoljno istraženog tržišta kućnog korištenja računala. Važno je shvatiti da su u to doba računala uglavnom koristili profesionalci i entuzijasti, koji su se služili prilično kompleksnim korisničkim sučeljima baziranim na naredbama. Iako je Lisa bila prvi Appleov proizvod koji koristi GUI (tada uvelike baziran na Xeroxovim nacrtima), prava revolucija dogodila se kad se Mac timu pridružila Susan Kare.
U to doba mlada slikarica, Kare je doktorirala u području likovnih umjetnosti i preselila se u San Francisco, gdje je radila kao kustos. Kroz posjete i razgovore s umjetnicima, shvatila je da karijera kustosa nije za nju te da želi imati vlastiti studio. Ubrzo nakon toga dobila je poziv i ponudu za posao od srednjoškolskog prijatelja, Andy Hertzfelda, koji je bio glavni inženjer za novi Macintosh operacijski sustav. Iako nikad nije radila na računalnoj grafici, ubrzo se prilagodila novom mediju.
U početku je radila na tipografiji. Prvo pismo koje je razvila zvalo se Chicago. Radi se o bitmap fontu koji je bio prilagođen tadašnjim dot-matrix pisačima s kojima se Mac OS uparivao. Kasnije počinje raditi na ikonama. Rani primjer je pismo Cairo, bazirano na nizu dinbgata koji korisniku omogućuju korištenje grafičkih simbola u alatima za obradu teksta.
Tipografija, kao i same ikone, bili su definirani proporcionalnom mrežom koja je u večini slučajeva iznosila 30×30 piksela. Budući da još uvijek nije postojao softver za dizajn ikona, skicirala ih je u bilježnici sa kvadratićima.
S vremenom je razvijen jednostavan editor ikona koji je funkcionirao na “paljenju i gašenju” pojedinih piksela.
Kao inspiracija, služe joj Azijska povijest umjetnosti, hijeroglifi, razni gadgeti, igračke i objekti iz okoline. Jedan od poznatijih simbola, uz nasmiješenog Maca, je onaj na command tipki, koji Apple upotrebljava i danas. Radi se o stiliziranom prikazu dvorca odozgo, koji se koristi kao oznaka za mjesto kulturološke važnosti u nordijskim zemljama.
Zahvaljujući Kareinim ikonama i Jobsovom inzistiranju na tipografiji, odmah je bilo vidljivo da je Mac drugačije računalo te da ga jednako mogu koristiti umjetnik, doktor i odvjetnik. Korisnik se napokon mogao “zbližiti” s računalom koje je imalo jednostavno i prijateljsko sučelje. Neke od ikona koje je dizajnirala za Mac, poput onih za lasso ili pencil tool, i danas nalazimo u različitim dizajnerskim alatima.
Kasnije u svojoj karijeri, Kare je dizajnirala ikone i grafiku za mnoge druge tehnološke kompanije. Poznati primjer su igrače karte u Microsoftovom operacijskom sustavu Windows 3.0. Ranije ove godine, originalne skice za Mac ikone bile su izložene u poznatoj instituciji MoMa (Museum of Modern arts), u sklopu izložbe This is for Everyone: Design Experiments For The Common Good.
(Save ikona, u upotrebi i danas)
(Cowdog ikona koja je označavala landscape način prikaza)
(Kanta za smeće)
(Štoperica)
(MAC paint alatna traka, temelj današnjih grafičkih alata)
(Steve Jobs kao ikona)
Drugi članci iz serije klasik dizajna:
Klasik dizajna: The Shining plakat
Klasik dizajna: Black Flag
Klasik dizajna: London Underground
Klasik dizajna: Chupa Chups